Nedavno sam s prijateljicom razgovarala o tome kako ojačati imunitet tako da nismo stalno prehlađene. Zaključile smo da su za to odlični, osim općenito zdrave prehrane, đumbir i med, i čisti hladno prešani sok od aronije. I onda sam se sjetila kefira! Pa kefir je poznat po svojim ljekovitim svojstvima. Taj mliječni napitak podrijetlom s Kavkaza uspostavlja ravnotežu crijevne flore pa na taj način jača imunitet. Pomaže kod respiratornih bolesti i alergija, liječi upale pa je tako nešto poput prirodnog antibiotika. Konzumacija kefira je dobra za smanjivanje visokog kolesterola i uspostavljanje normalnog krvnog tlaka.

Jeste li znali da zdravlje crijeva zapravo jako puno utječe na naše općenito zdravlje, pa se tako problemi i/ili bolesti u crijevima često odražavaju na druge upalne procese u našem organizmu, općenito na imunitet, pa čak i na općenito raspoloženje i osjećaj sreće?

Naime, sve je više dokaza da je kolonija bakterija koju svaka osoba ima u svojem probavnom sustavu iznimno kompleksna i da zapravo zajedno funkcioniraju kao dodatni živčani sustav, uz središnji živčani sustav.

Postoje i dokazi da su crijevne bakterije izravno povezane s funkcionalnošću imunološkog sustava kroz kompliciranu uzajamnu povezanost raznih kemikalija i hormona koji se razmjenjuju između bakterija i stanica ljudskog tijela.

Ovo je još neistraženo područje ali logika nalaže da nisu sve vrste bakterija jednako dobre. Pravilnom prehranom se potiče “zdravije” bakterije da se razmnožavaju i tako pomažu u kemijskoj ravnoteži u tijelu.

To je dovoljno dobar razlog da mazimo i pazimo one dobre bakterije u našim crijevima, kako bismo se bolje osjećali i bili zdraviji. Konzumacija kefira je vrlo jednostavan način na koji to možemo učiniti. 😉

Ne znam jeste li primijetili da su najstariji ljudi na svijetu (100+) gotovo uvijek  s Kavkaza, a njihova se dugovječnost i dobro zdravlje često pripisuju upravo svakodnevnoj konzumaciji kefira, koji je također podrijetlom s Kavkaza.

E da, kefir je dobar i za smanjivanje razine stresa, a pomaže i kod nesanice. Ima još brojna blagotvorna svojstva, no mislim da je ovo sasvim dovoljno da kefir uvedemo u svoju redovitu prehranu, zar ne? 🙂

Nedavno sam i sama razmišljala o tome da nabavim kefirna zrnca i od njih napravim svoj kefir, ali onda sam probala kefir od Milk bara i zasad odustala od toga da ga pravim sama. Oni ga spremaju od blago pasteriziranog kravljeg mlijeka. Mlijeko se zagrijava oko 80 stupnjeva par sekundi, a onda se hladi na sobnu temperaturu. Zatim se dodaju kefirove gljivice (koje zapravo nisu gljive 😀 ).

Inače, u Milk baru imaju fine jogurtiće s voćnim namazima, domaći maslac i sir, najkremastije mlijeko i naravno, fini kefir od kravljeg mlijeka kojeg sam koristila za izradu ovih brzinskih pogačica, a ostatak smo popili i zaključili da od sada uvodimo kefir u redovitu upotrebu.

Osim što kefir možete piti, a tako je i najzdraviji, možete ga koristiti i u nekim receptima, pa tako od njega možete napraviti dresing za salatu, koristiti ga za mariniranje piletine, njime zamijeniti mlaćenicu ili jogurt u nekim receptima, ili ga možete čak koristiti u izradi sladoleda… dajte mašti na volju! 🙂

Ove sam pogačice s kefirom pravila u zdravijoj verziji pa sam koristila pirovo i kukuruzno brašno. Vi možete koristiti i neko drugo brašno koje odaberete. S bijelim brašnom će se pogačice vjerojatno još više dignuti. Ako ih pravite po ovom receptu, okus će biti dosta neutralan, tako da ih možete jesti same, mazati s nekim sirnim namazom ili namazom od povrća, a možete ih jesti i uz neki džem ili slični slatki namaz. Ako više volite samo slanu varijantu, u recept dodajte više soli.

Ove pogačice su idealne za pripremiti za veće društvo jer su jednostavne, brzo se pripremaju, ne treba vam vremena za čekanje dok se tijesto digne jer nisu s kvascem, već s praškom za pecivo, a nisu ni previše masne kao npr. lisnate pogačice. Odličan ‘snack’ uz čašu kefira ili jogurta! 😉

Slijedi recept…

Sastojci za brze pogačice s kefirom

• 400 grama brašna – možete koristiti sve isto brašno ili miješati. Ja sam ovako miješala: 200 gama pirovog brašna, 100 grama glatkog bijelog pšeničnog i 100 grama kukuruznog brašna. Omjere možete i mijenjati po vašem ukusu.
• 100 grama maslaca izrezanog na sitne komadiće
• 1 žličica soli
• 1 vrećica praška za pecivo
• 110 ml kefira (ako vam tijesto nakon miješanja svih sastojaka ispadne presuho, dodajte još malo kefira)

Postupak:

1. Pomiješati brašno s praškom za pecivo i soli.
2. Maslac narezati na sitne komadiće i dodati u brašno. Sve prstima izmiješati dok ne dobijete mrvičastu smjesu.
3. Dodati kefir i zamijesiti tijesto. Ne treba ga mijesiti dugo, tek toliko da se svi sastojci lijepo sjedine. Tijesto će biti mekano, no ako je previše gnjecavo tako da ne možete s njim raditi, dodajte još malo brašna. Ako je pak presuho, dodajte još malo kefira.
4. Umiješeno tijesto ostavite 10-15 minuta, a zatim ga razvaljajte na pobrašnjenoj podlozi (i pobrašnjenim valjkom) na debljinu 2-3 cm (može i više ili manje, ovisi kako visoke pogačice želite. Mogu biti tanje, poput keksa, ili visoke, baš kao pogačice). Iz tijesta vaditi pogačice kalupom ili čašom.
5. Pogačice peći na papiru za pečenje u pećnici zagrijanoj na 180 stupnjeva otprilike 15 minuta. Pecite ih dok ne porumene, ovisno o pećnici to može biti i koju minutu duže.
6. Poslužiti tople uz čašu kefira, same ili ih možete namazati nekim sirnim namazom, paštetom od tune, namazom od povrća… Napomena: pogačice su dosta neutralnog okusa pa ih možete jesti i s nekim slatkim namazom, npr. džemom. Ukusne su i kad se ohlade.

Dobar tek! 🙂